Povratnik

POVRATNIK je film inspiriran istinitim događajima. Priča je to o preživljavanju u američkoj pustopoljini i njenoj transformaciji u vremenu. Tijekom istraživanja nepregledne divljine, traper Hugh Glass (Leonardo DiCaprio) doživio je brutalan napad medvjeda, a zatim je napušten od kolega lovaca. Ostao je sam i na rubu smrti, no nije se predao. Vođen čistom snagom volje i ljubavlju prema supruzi i sinu, krenuo je na put od 200 milja golemim i divljim zapadnim krajevima u potrazi za čovjekom koji ga je izdao, a taj čovjek bio je John Fitzgerald (Tom Hardy). Ono što počinje kao neumorna želja za osvetom postaje herojska saga o povratku kući i iskupljenju. Film POVRATNIK režirao je i producirao Alejandro G. Inárritu, koji je i jedan od autora scenarija.
 
O PRODUKCIJI
 
Oskarovac Alejandro G. Inárritu predstavlja nam priču o legendi Hughu Glassu u filmu Povratnik. Film nas vodi u 19. stoljeće u divlje i neistražene predjele Amerike, a gledatelje će oduševiti neizmjerna ljepota krajolika koliko će ih i zaintrigirati tajanstvenost i opasnost života u Americi 1823. godine.  Pratimo život čovjeka kojeg je u potpunosti preobrazila želja za životom. Dijelom triler, dijelom putopis,  Povratnik se bavi primarnim nagonima, ne samo pukim nagonom za preživljavanjem, već i ljudskom potrebom za dostojanstvom, pravdom, vjerom, obitelji i domom.
Poznat po filmovima 21 Grams, Babel i Birdman, Inárritu ovim filmom kreće u dosad neistražen teritorij te je ovo njegov prvi povijesni film. Vizualna neposrednost i emocionalna intimnost gledatelje vode u vrijeme i na mjesto na način rijetko viđen u modernoj kinematografiji.
U filmu vidimo teške uvjete u kojima su Glass i ostali živjeli u 19. stoljeću, a Inárritu i ekipa su spremno prihvatili sve izazove snimanja u Kanadi i Argentini u predjelima poznatima po nepredvidljivom vremenu i divljini, a sve kako bi istinski shvatili kako su živjeli traperi u prvoj polovici 19. stoljeća.
Inárritu je blisko surađivao s Leonardom DiCapriom u jedinstvenoj i neponovljivoj ulozi, koja je bila fizički i emocionalno zahtjevna i takoreći „sirova“ u svojoj neposrednosti. U filmu glume i slavni Tom Hardy te Domhnall Gleeson i Will Poulter, a Inárritu je cijelu ekipu poveo na put u prošlost. Slavni filmski fotograf Emmanuel Chivo Lubekzi iskoristio je svoje umijeće za prikaz prekrasne prirode kamerom koja „pluta“ krajolikom, a ponekad je toliko blizu glumcima da je doslovno vidljiv njihov dah. Inárritu se iscrpno savjetovao sa stručnjacima za povijest kako bi čim vjernije prikazao teritorijalne borbe sa starosjediocima koje će kasnije postati poznati mitovi.  
Sve je počelo 1823. i bio je jedan od tisuća koji su se upustili u trgovinu krznom, novom djelatnošću koja je ubrzano razvijala američko gospodarstvo. Tada su mnogi na divljinu gledali kao na duhovnu pustopoljinu koju treba ukrotiti i pokoriti i to se očekivalo od najčvršćih ljudi. Tako su se takvi uputili u nepoznato, ploveći rijekama bez karata i gubeći se u najgušćim šumama u potrazi ne samo za uzbuđenjem, već i za profitom. Često je konkurencija bila iznimno moćna, jer na putu su se sretali s pripadnicima starosjedilačkih plemena kojima su ti predjeli već dugo bili dom.
Mnogi su umrli u tišini, ali Glass je ušao u anale, jer on je jednostavno odbio umrijeti. Legenda o njemu postala je sveznana nakon susreta sa strašnom zvijeri – grizlijem. To je trebao biti kraj čak i za najiskusnijeg, ali ne i za Glassa. Inárritu pokazuje kako se Glass držao za slamku života, a zatim je izdan od strane ljudi kojima je vjerovao. To mu je dalo snage da nastavi dalje pod svaku cijenu i to je ujedno bio početak njegova puta kroz brojne opasnosti. Glass putujući sve manje sanja o destrukciji i osveti i postaje  povratnik – onaj koji se vraća iz mrtvih.
Inárritu: „Glassova priča postavlja pitanja: Tko smo mi kad smo lišeni svega? Što nas čini onime što jesmo i za što smo sposobni?“
Leonardo DiCaprio: „Povratnik je nevjerojatno putovanje kroz najsurovije krajolike dotad nepoznate Amerike. Radi se o snazi ljudskog duha i Hugh Glass je legenda o kojoj smo dosad slušali uz logorsku vatru. Alejandro vješto koristi taj folklor za istraživanje što uistinu znači imati sve izglede protiv vas i što je čovjek snagom volje sposoban izdržati, ako i što se s njime događa nakon takvog iskustva.“ 
„Već pet godina sanjam o ovom projektu. To je snažna emocionalna priča koja se odvija u prekrasnoj prirodi i istražuje živote trapera koji su se duhovno razvijali uz trpljenje strašnih fizičkih napora. Mada je priča o Glassu apokrifna, nastojali smo ostati vjerni izvorima o tome što su ti ljudi doživljavali. Nadvladali smo teške fizičke i tehničke prepreke da bismo unijeli sve, pa i one najteže emocije u ovaj film.”
Inárritu je fasciniran time kako nas opasnost ogoli i pokaže nam što je to što nas drži; kako može otkriti stvari koje su skrivene i koje nikad ne bismo spoznali bez tog trenutka gledanja smrti u oči.  Reinhold Messner, poznati planinar, jednom je o tome rekao: „Ne spoznajemo koliko smo veliki. Spoznajemo koliko smo krhki i slabi i prestrašeni. To je moguće spoznati samo kod izloženosti velikoj opasnosti.“ 
Taj susret sa smrtnošću isprepleten je s neobičnom pričom i ocu i sinu, o čovjeku koji je u trenutku gubitka postao predaniji životu no ikad prije.
 „Povratnik je priča o preživljavanju i nadi. Meni je važno bilo ispričati tu priču s osjećajem divljenja i otkrića. Za mene to je otkrivanje prirode i ljudske naravi.“
      Producent Steve Golin se nadovezao: „Alejandro uvijek unosi istinu u sve što radi.  Postoji određena grubost u njegovom radu, ali i duhovni moment – ovaj film je moćna kombinacija toga i priča je prikazana na dosad neviđeni način.“
20^th Century Fox i New Regency predstavljaju film Povratnik. U glavnim ulogama su Leonardo DiCaprio, Tom Hardy, Domhnall Gleeson, Will Poulter, Forrest Goodluck, Paul Anderson, Kristoffer Joner, Joshua Burge i Duane Howard. Redatelj je Alejandro G. Inárritu, a scenaristi Mark L. Smith i Inárritu. Scenarij je dijelom temeljen na romanu Michaela Punkea. Producenti su Inárritu, Arnon Milchan (12 Years A Slave, Gone Girl), Steve Golin (Babel, True Detective), Mary Parent (Godzilla, Noah), Keith Redmon i James Skotchdopole (Birdman, Django Unchained); izvršni producenti su James Packer (The Lego Movie), Jennifer Davisson (The Ides of March), David Kanter (Rendition) i Brett Ratner (X-Men: Last Stand). Tu su i dvostruki oskarovac Emmanuel “Chivo” Lubezki kao direktor fotografije (Gravity, Birdman), dizajner produkcije Jack Fisk (There Will Be Blood, montažer Stephen Mirrione, A.C.E. (The Hunger Games) te supervizor vizualnih efekata Rich McBride (Gravity). Kostimografiju potpisuje Jacqueline West (The Curious Case Of Benjamin Button).
 
LEGENDA O HUGHU GLASSU   
 
Već dva stoljeća priča o Hughu Glassu jedna je od najintrigantnijih priča o čovjeku koji je nadišao nemoguće i pobijedio tijelo snagom volje i duha. Rođen je 1773., a malo je poznato o njegovom ranom životu, mada je navodno godinama bio gusar. U tridesetima se uputio na zapad, a 1823. se pridružuje ekspediciji kapetana Andrewa Henryja koji vodi istraživanje rijeke Missouri.  Kad su se našli blizu današnjeg grada Lemmona u Južnoj Dakoti, Glassa je napao medvjed i ljudi koji su trebali ostati s njime su ga napustili, misleći da će skoro umrijeti.
Glass nije ostavio pisanog traga, samo pismo roditeljima poginulog druga ubijenog od strane pripadnika plemena Arikara. Novinari su pisali o njegovom iskustvu i bilo je raznih djela na tu temu, ali Michael Punke je 2002. objavio Povratnik: Roman o osveti koji je najiscrpnija verzija slavne legende.
Publishers Weekly dao je sjajnu kritiku romanu koji je postao omiljeno štivo čitatelja koji vole priče o istinskom avanturizmu, a među kojima su se našli producenti kompanije Anonymous Content Steve Golin, Keith Redmon i David Kanter.   
Inárritu je dao i fikcionalne zaplete već apokrifnoj priči o Glassu, pazeći da ostane vjeran pravim temama u podlozi. „Interesirali su me ne samo fizički putovi Glassa i Fitzgeralda, već i njihova psihološka stanja, snovi, strahovi i gubici. Fabula je bila odličan temelj, baš kako je to u glazbi, ono što im je bilo u mislima i srcima su solo dionice, trube i klavir.“
DiCaprio hvali Inárrituov doprinos scenariju i smatra ga nepogrešivim. „Kad se Alejandro pridružio ekipi, sve mi je postalo jako uzbudljivo, jer je on jedinstven filmaš. Znao sam da će gledateljima ponuditi duboko iskustvo. To je s jedne strane priča o preživljavanju, a kako Alejandro vješto nijansira, cijeli film je puno više od toga.“
Inárritu i Smith složili su se oko osnovnog polazišta:  kulturološke autentičnosti. „Istraživali smo sve od toga kako su ljudi tada govorili do alata koje su koristili. Htjeli smo da taj svijet bude prikazan kakav je istinski bio,“ komentira Smith.   
Inárritu je preuzeo odgovornost rekreiranja svijeta kojeg više nema.  Prvog dana svi su se okupili na obali rijeke i svatko je dobio crvenu ružu. Kulturni savjetnik za pleme Blackfoot, Craig Falcon, vodio je ceremoniju blagoslivljanja filma, svih sudionika i zemlje. Zatim se 300 ljudi primilo za ruke u tišini, a nakon toga svi su ušli u rijeku i razasuli latice.
 
LEONARDO DiCAPRIO KAO HUGH GLASS
 
Leonardo DiCaprio je glumio sve moguće vrste uloga – bio je Howard Hughes, Jay Gatsby, pa Wolf of Wall Street Jordan Belfort, a sada je Hugh Glass i tom je ulogom zakoračio u nepoznato. Ovo je glumčeva fizički najzahtjevnija uloga, a istovremeno neopisivo sirova i neposredna.
„Ovo su snažne teme: želja za životom i naš odnos prema divljini,“ objašnjava DiCaprio.  „Glumio sam razne likove koji su bili jako artikulirani na različite načine i imali su dosta toga za reći, pa je ovo za mene bio jedinstveni izazov. Radi se o prenošenju puno toga bez riječi i na drugom jeziku. Puno toga zahtijevalo je prilagodbu trenutku i reakciju na ono što priroda jest u danom trenutku i kroz što Glass prolazi. Ovo je istraživanje najdubljih elemenata nagona za preživljavanjem.“
DiCaprio je bio oduševljen Inárrituovom namjerom da priči prikaže realistično i da gledatelje povede na put na Zapad kakav je bio prije kauboja i odmetnika.  „Nikad nisam vidio ovo razdoblje Amerike na filmu, pa mi je to bilo jako zanimljivo. To je bila puno veća divljina no što mislimo. Poput Amazone. Potpuno nepoznat teritorij, neistražen, ničija zemlja sa svega par zakona u primjeni. Traperi su dolazili iz Europe i s Istočne obale i morali su naučiti živjeti u čistoj divljini, poput životinja.“
Inárritu je zahvalan što je DiCaprio bio spreman na velike izazove, baš kao Glass. „Leo je izvanredan u svakom detalju i u svakom smislu ljudskog ponašanja i opservacije. On je prirodan u nijansama i ritmičkom kretanju i svemu što čini lik savršeno uvjerljivim. Vrlo je inteligentan i otvoren za suradnju i uvijek razmišlja kako scenu učiniti dojmljivijom. Vidi se i njegova osobna duboka povezanost s prirodom. Ono što je donio na platno bilo je ne samo dirljivo, već i iznenađujuće.” 
Redatelj naglašava da se DiCaprio nije mogao u cijelosti  pripremiti za ulogu. „Leo je radio u najtežim uvjetima, s garderobom koja je bila izazov, s teškom šminkom i morao je ponirati u emocionalno najneugodnija i mračna mjesta. Neovisno o svemu, nešto se dogodi kad je Leo pred kamerom. Nastaje nešto iznimno snažno,” primjećuje Inárritu.   
DiCaprio je sam snimio veći dio scena:  bio je zameten u snijegu, gol na minus pet stupnjeva i skakao je u ledenu rijeku. Svaki taj trenutak činio ga je bliže Glassu i razumijevanju njegove volje. Glass nalazi put, on se nije samo pokoravao situaciji. On se mijenjao i to je nešto što je DiCaprio otkrio u nizu detalja u filmu koji su fino nijansirani i koji vode klimaksu.  
„Cijelim filmom proteže se i pitanje je li osveta nešto što drži Glassa i je li to žeđ koju će morati utažiti. Potreba da nastavi postaje mu nešto više…svojevrsni duhovni pothvat,“ zaključuje.  
 
TOM HARDY KAO JOHN FITZGERALD
 
Crno ogledalo Hugh Glassove volje za životom i preživljavanja jest John Fitzgeraldov put u paranoju i gorčinu.  Fitzgerald je izdao Glassa, ali ga je i motivirao i dao mu žara da izdrži. Tom Hardy je bio savršen za ulogu, poznat o kontrastnim ulogama, od uloge Eamesa u Christopher Nolanovom hitu Inception do one u filmu Locke. Inárritu komentira: „Kao Fitzgerald, Tom glumi čovjeka punog predrasuda. On je ranjena duša puna strahova, jer se nije dovoljno jak otvoriti i razumjeti drugoga. Tom ima finesu koju je teško naći. Jako je privlačne vanjštine, skladne građe, dojmljiv i jak, ali istovremeno može se doimati jako krhkim i zato je tako jedinstven,” kaže Inárritu.
Hardy je sjajan protivnik. „Fitzgerald je jako zanimljiv, jer njegove motivacije su jasne. On je čovjek koji nema ništa i koji se nadao unosnom poslu, a njegovi planovi rasplinuli su se u sekundi. Zato ulazi u psihologiju preživljavanja – ubiti ili biti ubijen. Glass je osoba koja mu stoji na putu. Fitzgerald je isto osoba koja se bori preživjeti, ali njegov put je drukčiji. On odlučuje biti onaj koji ubija,“ kaže DiCaprio. 
 
TRGOVCI KRZNOM – IZVORNI PODUZETNICI DIVLJEG ZAPADA
 
Povijest američke trgovine krznom je kratka, no bitna. Tu povijest čine priče o hrabrim, ali destruktivnim pothvatima. Donekle je nastao mit o čovjeku s planine, idealiziranom samotnjaku, grubijanu koji je pokorio divljinu. ali radilo se primarno o trgovini. Na neki način oni su prvi zapadnjački poduzetnici, vizionarski ikonoklasti koji grabe naprijed i ne polažu račune nikome osim samima sebi.
„To je era rađanja industrijalizma, a i prije otkrića zlata i nafte, krzno je bilo važna roba kojom se trgovalo i tu se vrtio velik novac,” objašnjava DiCaprio.  
Trgovina krznom počela je krajem 17. stoljeća, kad su pripadnici plemena mijenjali krzna za metalne alate. Početkom 19. stoljeća krzno je već bilo u modi i potražnja je bila velika, posebno u Europi. Nastale su nove trgovinske rute i trgovina je cvala. 
Oko 1820. teritorij trgovine prostirao se do Stjenjaka i konkurencija je postala oštra i krenuli su sukobi. Hugh Glass je radio za Rocky Mountain Fur Company, novu tvrtku na sceni.  Oni su koristili sustav koji nije uključivao gradnju koliba ni utvrda, već su traperi lovili hranu i sami gradili skloništa. To ih je proslavilo kao stoike i ljude sposobne preživjeti u svim uvjetima.
Sve nije bilo uistinu tako romantično, a brojni traperi život su proveli u dugu, dok su vlasnici kompanija postajali sve bogatiji. Osim toga brojne vrste su doveli praktički na rub izumiranja, a posebno je težak bio utjecaj na starosjedioce i kulture koje su ovisile o prirodi i njenim resursima i živjele u harmoniji s njome.
 
ZEMLJA ARIKARA
 
Na početku filma Povratnik kapetan Henry i njegova ekspedicija napadnuti su od strane pripadnika plemena Arikara koji žive na obali rijeke Missouri. Poznato po imenu Sahnish, pleme Arikara tako su nazivali pripadnici drugih plemena zbog perjanica. Živjeli su na tim ravnicama dulje od tisuću godina. Lewis i Clark susreli su ih 1804. i opisali kao miroljubive, no nakon 15 godina stalnog gubitka doma, to se promijenilo. Počeli su napadi na trapere i to je izazvalo reakciju vojske, koja je desetkovala pleme. Jedva su preživjeli i naselili su se u Sjevernoj Dakoti, a danas rijetki koji još govore njihov jezik održavaju tradiciju na životu.
Inárritu je želio vjerno prikazati pleme Arikara i u tome je ključna osoba bio Loren Yellowbird Sr., povjesničar, antropolog i glavni tumač za Fort Union Trading Post u Sjevernoj Dakoti.
  
GDJE JE LOŠE DOBRO:  DIZAJN PRODUKCIJE
 
Da bi prikazao način života kakav je bio 1823. Inárritu je udružio snage sa za Oscar nominiranim, dizajnerom produkcije Jackom Fiskom. Fisk je radio slavne filmove There Will Be Blood i The Tree of Life, ali ovo je za njega bilo nešto novo.
Fiska je oduševila sirovost svega kakva je tada bila. „Obožavam to razdoblje. Ljudi su bili ograničeni time što su imali u okolini. Trebali ste sjekiru i nož i vrlo malo toga. Probali smo to replicirati koliko smo mogli. Alejandro je htio da sve bude neprivlačno i mračno i ružno, pa smo tako i radili. Traperi se nekad mjesecima nisu kupali, a svaki je jeo veliku količinu mesa dnevno, pa sve to doista nije bilo privlačno oku. To nam je pomoglo da shvatimo koliko je tada život bio težak.“
Inárritu je Fisku poslao kopiju A. Tarkovskyjevog filma Andrei Rublev kako bi dobio osjećaj kakav film želi. 
Za film postarati sve baš onako kako treba postao je vid umjetnosti, a prirodno svjetlo bilo je od ključnog značaja. Fisk je inače slavan po gradnji setova koje je moguće fotografirati iz svih kutova, a  Povratnik nije bio iznimka.

KAKO SU GLUMCI IZDRŽALI SNIMANJE FILMA POVRATNIK
 
Snimanje vani u Kanadi i Argentini, u snijegu, na vjetru i često na velikoj nadmorskoj visini, nije bilo jednostavno za  glumce i filmaše filma Povratnik. „Danas smo izgubili kontakt s prirodom i svijetom u kojem su živjeli traperi. Ipak, divljina ostaje dio nas, jer oblaci, rijeke i mi smo od istih elemenata. Takva mjesta nas na to podsjećaju i jedan od blagoslova snimanja ovakvog filma jest prilika prikazati krajolike koji bude to u čovjeku,“ kaže Inárritu. 
Nije bilo lako naći lokacije. „Trebalo nam je pet godina da izaberemo lokacije i jako sam želio da to budu nedirnuti predjeli u kojima ima nešto čisto i poetično.” 
U njima ima i nečeg uznemirujućeg i to je dalo glumcima i filmašima uvid u život ljudi kojima su život, smrt i priroda bili svakodnevica i nešto čega su bili stalno svjesni.  
Opasnosti su bile lavine, medvjedi i samo vrijeme. Nije ipak došlo do susreta s medvjedom, a sama scena napada bila je računalno generirana.  
Na kraju samog snimanja, zadnjeg dana, Inárritu je okupio sve sudionike baš kao i na početku i obratio im se riječima: „Snimati ovakav film je putovanje života. Ovo je film bio pun zadivljujućih i izazovnih elemenata, kako teških tako i lijepih. Osjećam se počašćenim, zahvalnim, poniznim, sretnim i tužnim da smo završili. Ono što smo postigli je nevjerojatno. Svaki dan je bio težak, ali mislim da je ovo bilo stvaralačko iskustvo mog života i nijednom se još nisam osjećao ovoliko ispunjenim.“